Novi prilagođeni naslovi

o savjesti   eichmann  sustavi moći

bubnjevi umjesto srca gozba jaganjčeva  ne profitu

1. V. Parun, Bubnjevi umjesto srca

Zbirka Vesne Parun obuhvaća pjesme napisane u posljednjih dvadesetak godina. Velik dio njih ovime se po prvi put objavljuje u knjizi (od tih neke su uzete iz “Večernjeg lista”, “Vjesnika” i “Hrvatskog slova”). Dio pjesama je preuzet i iz knjiga “Začarana čarobnica” i “Smijeh od smrti jači”. Srce se pjesnikinje kroz sve to vrijeme “natjecalo sa zvukom bubnjeva (…), kroz sve životne borbe i velike ratove”. Ona ispisuje stihove ljubavne, ali i ratne tematike, sa snažnom filozofskom porukom.

2. N. Chomsky, Sustavi moći

 Zbirka razgovora Noama Chomskog s poznatim novinarom, vođenih od 2010. do 2012. godine u kojima propituje budućnost demokracije u arapskom svijetu, financijsku krizu u Europi, uspon pokreta Occupy, raspad političkih institucija u Americi. Govori i o biološkom usvajanju jezika, o javnom školstvu i važnosti čitanja.

3. Marta C. Nussbaum, Ne profitu. Zašto demokracija treba humanistiku

Američka filozofkinja Nussbaum upozorava na sve manju zastupljenost humanističkih i umjetničkih predmeta u obrazovnim programima diljem demokratskog svijeta. Iste se odstranjuju kao beskorisne u korist prirodnih znanosti i tehnologije kao posljedica usredotočenosti demokratskih vlada na stvaranje takvih obrazovnih procesa koji će pogodovati nacionalnom gospodarskom porastu. Autorica je zabrinuta da će se zbog takve prakse zatrti ljudske sposobnosti koje se razvijaju upravo humanističkim i umjetničkim obrazovanjem, kao što su sposobnost kritičkog mišljenja, sposobnost nadilaženja lokalnih privrženosti i pristupanja globalnim problemima iz perspektive “građanina svijeta”, te sposobnost suosjećanja. Paradigmom odgoja autorica smatra Rousseaua, koji je svojeg Emilea učio “poistovjećivati se sa zajedničkim ljudskim poteškoćama, vidjeti svijet mnogim očima, da bi bio jednak među jednakima, svjestan međusobne ovisnosti, razvijene empatije”.

4. H. Arendt, Eichmann u Jeruzalemu. Izvještaj o banalnosti zla

Hannah Arendt je 1961. u Jeruzalemu pratila suđenje Eichmannu i o tome izvještavala u listu The New Yorker. Ovo je preuređeno i dopunjeno izdanje knjige koja je prvi put objavljena u svibnju 1963. Većina izmjena i dopuna tehničke je naravi: pojašnjavanje pojedinih zaključaka, iznošenje novih činjenica ili pak navodi iz drugih izvora. Novi su izvori navedeni u Bibliografiji i o njima se govori u Post scriptumu, u kojem je polemika nakon prvog izdanja. Na kraju knjige je Bibliografija H. Arendt i pogovor Žarka Puhovskog.

5. Benedikt XVI – Joseph Ratzinger, O savjesti

 Može li nečija savjest biti u krivu?

Neki misle kako je savjest nepogrješiva. No, čak bi se i većina njih bila sklona složiti kako ljudima ne valja dopustiti činiti što ih volja: ubijati, krasti, lagati, itd. – pod uvjetom da im njihova savjest to dopušta.
Savjest, dakle, nije nepogrješiva. Ne, sve dotle dok ne postoji nešto što se zove moralna istina, piše Joseph Ratzinger (papa Benedikt XVI.). Drugim riječima, ne, osim ukoliko ne postoji dobro i zlo te ukoliko ne možemo, kao istinsko zlo, osuditi primjerice genocid, silovanje, ubojstvo ili druge vrste zločina. S druge strane, ako savjest može pogriješiti, tada mora postojati nekakva moralna istina; neke stvari koje su istinski dobre i druge koje su, opet, istinski zle. Moramo biti u stanju na neki način prepoznati tu razliku – biti u stanju ispraviti naše savjesti da bismo ispravno sudili što je dobro, a što zlo.

Kako upoznati istinu što bi je naše savjesti trebale nasljedovati? Kako ispraviti zabludjelu savjest?
U ovoj pronicavoj knjizi o savjesti Joseph Ratzinger razmatra ova, kao i druga ključna pitanja, uključujući i ulogu crkvenih vođa u pomaganju ljudima oko formiranja savjesti.

6. Scott Hahn, Gozba jaganjčeva

Od svega što je katoličko, ništa nije toliko poznato kao misa. Ipak, većina katolika ne opaža moćnu nadnaravnu dramu koja se odvija pred njihovim očima. Papa Ivan Pavao II. opisao je misu kao »nebo na zemlji«, objašnjavajući da je ono što »mi slavimo na zemlji otajstveno sudjelovanje u nebeskoj liturgiji«.

Gozba Jaganjčeva otkriva drevni nauk crkvenih otaca: ranokršćanski ključ za otkrivanje otajstva mise bila je novozavjetna Knjiga Otkrivenja. Svojim fantastičnim slikovitim prikazima, mističnim viđenjima neba i proročanstvima o svršetku svijeta, Otkrivenje odražava žrtvu i slavlje euharistije.
Ova iznimna knjiga poznatoga katoličkog teologa i apologeta Scotta Hahna napisana jasnim, neposrednim jezikom pomoći će čitateljima da misu gledaju drugim očima, sudjeluju u liturgiji obnovljenim srcem i dublje urone u misno otajstvo, s više oduševljenja, razumijevanja i snage nego ikada prije.

7. Ivana Brlić Mažuranić, Priče iz davnine

U cjelokupnom svom književnom stvaralaštvu vrhunac umjetniče ekspresije Ivana Brlić-Mažuranić dosiže upravo zbirkom “Priče iz Davnine”, objavljenom prvi put 1926. godine.

Priče su pune mašte i autoričine sposobnosti da u konkretnim i realnim predmetima i pojavama pronađe njihovo prikriveno i novo značenje.